Reforma javne uprave u BiH – mrtvo slovo na papiru i politički igrokaz

Dvogodišnji zastoj u reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini aktualiziran je lošom porukom javnosti kada su donatori povukli 5,2 milijuna maraka iz namjenskog Fonda. Prošlog mjeseca ponovo su se stidljivo ukazale namjere da proces bude odblokiran. Reforma javne uprave jedan je od 14 ključnih prioriteta sadržanih u mišljenju Europske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u Europskoj uniji. Korak naprijed – nazad dva, najkraći je opis jedne od najsloženijih, ali i najvažnijih reformi u zemlji koja 15 godina tapka u mjestu. Cilj bi trebalo da je općeprihvaćen. Stručna, depolitizirana, efikasna i transparentna javna uprava na usluzi građanima. Zapelo je na strateškim dokumentima. Okviru i akcijskom planu na koje suglasnost trebaju dati vlasti svih razina. Prošlog mjeseca Vlada RS konačno je usvojila strateški okvir. Usvajanje akcijskog plana čeka završne analize. Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS poručuju da će aktivno sudjelovati u reformi javne uprave pod uvjetom da provođenje mjera i aktivnosti bude u skladu s ustavno pravnim uređenjem BiH i RS. Nakon usvajanja akcijskog plana, očekuju konačnu procjenu troškova implementacije strateških dokumenata, nakon čega će akcijski plan biti dostavljen Vladi na razmatranje. O prijedlogu da se formira političko tijelo, kažu, u skladu s ustavnim nadležnostima, izjasnit će se Vlada RS. Europski donatori shvatili su da je, pored novca, potrebna politička volja, ali i veći udio domaćeg novca kojim bi reforma bila financirana. Kroz Fond je do sada utrošen 31 milijun KM. Udio domaćih budžeta je mizernih 2-5 posto. Ključni problem zastoja reforme javne uprave je u rukama donositelja političkih odluka, kaže Srđan Blagovčanin iz TI. Loša poruka da nisu u stanju da provedu reformu za koju imaju osiguran novac, kaže on, otvara pitanje zbog kojeg višeg interesa to ne čine. Osim korištenja javne uprave za zapošljavanje vlastitih pristalica, nositelji vlasti, kaže Blagovčanin, nisu bili spremni ni na druge nepopularne mjere koje ih vode ka gubitku podrške na izborima. Ukidanje nepotrebnih institucija i otpuštanje viška zaposlenih u javnoj administraciji, prenosi BHRT.

 

bljesak.info